atlantis-banner

POTPREDSJEDNIK Pacifičke Pomorske Asocijacije, rođeni Novljanin Boro Lučić: Crnoj Gori treba jako udruženje pomoraca

boro lucic 0 2.26.2014Nije Boro Lučić preko noći postao potpredsjednik Pacifičke Pomorske Asocijacije. Godine rada, plovidbe i učenja na kopnu klesale su stručnjaka koji je nedavno odbio posao u administraciji Novog Zelanda jer želi da se vrati u Herceg Novi.

Iz ostrvske države Kiribati na Pacifiku Lučić priča o karijeri - zaplovio je 1991. godine baš u trenutku kad je SFRJ tonula, a mladić željan mora kao svršeni đak Pomorske škole u Dubrovniku kročio na prvi brod.

 

“Još uvijek pamtim prolaske kroz New Orleans, i mimoilaženje sa drugim brodovima Jugooceanije. Taj osjećaj i druženje je nešto što nažalost današnje generacije nemaju priliku da osjete”, prisjeća se Lučić početaka na brodu “Admiral Zmajević”.

 

Punih 16 godina je plovio na tankerima, uglavnom VLCC, dok nije shvatio kako je porodica sidro bez kojeg ne može i “prelomio” da ostane vezan za kopno. Sredinom 2007. sklopio je ugovor sa šest njemačkih kompanija i preuzeo njihov centar za obuku pomoraca na ostrvu Tarawa. Po dolasku na ostrvo, organizovao je treninge pomoraca po STCW konvenciji.

 

“Imao sam 34 godine i tada sam shvatio da imam vrlo malo znanja o ovim stvarima. I tu je greška naših pomoraca. Većina je odlična u svom poslu, u svojoj struci, ali ih dalje od toga ne zanima, tako da većina smatra kao gubljenje vremena čitanje propisa i širenje znanja i vidika u svojoj struci. Malo koga zanima kako se dobijaju breveti i šta stoji iza toga, dok ne udari po džepu.”

 

Lučić, koji je rođen u mjestu Sutorina na granici sa Hrvatskom, uključen je u IMO projekte na Pacifiku. Inspektor je Kiribatskog registra brodova u Singapuru a bio je konsultant Svjetske banke za projekte iz oblasti pomorstva.

 

Koliko se toga promijenilo od kada ste otišli iz Crne Gore po pitanju pomorstva?

 

Mislim da nije mnogo, ili vrlo malo. Niti je država nešto uradila po pitanju obuke niti su se sami pomorci trgli i digli glas.

 

Šta mislite o novom crnogorskom Pravilniku o sticanju zvanja pomoraca i trenutnim problemima vezanim za ETO brevet?

 

Imao sam prilike da prelistam novi Pravilnik, a čitao sam i tekstove na vašem portalu. Ovaj pravilnik je u suštini traženje balansa između onog što pomorci žele i traže, i onog što su vlasti i razni lobiji spremni da daju. Čini mi se da se najmanje pitala struka.

 

Šta se može uraditi da se stanje pomoraca u Crnoj Gori popravi, šta Vi lično savjetujete?

 

Neko je jednom rekao da se promijene u društvu događaju isključivo revolucijom. Revolucija ima raznih, a u našem slučaju potrebna je revolucija razuma i kolektivne svijesti. Ovdje je pitanje da li se problem pomoraca može odvojiti od problema cjelokupnog društva.

 

Kada shvatimo, da svi pomorci imaju iste probleme, i kada prestanemo da se dijelimo na kompanije na kojima plovimo, na pozicije koje obavljamo, na zaradu koju donosimo - onda će se desiti i mnoge druge promijene.

 

brod21.maj 1 02.10.14

 

 

Šta bi država trebalo da uradi?

 

Treba da se dese stvarne promijene na obje stane: i kod pristupa države ovom problemu, ali i među samim pomorcima. Država, odnosno nadležno Ministarstvo bi trebalo da oformi komisiju koja bi uporedila naše zakone i propise sa onim koje imaju države slične nama. Treba sagledati koja je naša realnost, koji profil pomoraca mi imamo i vidjeti kakvo je kretanje pomoraca u odnosu na grane industrije: kontejneri, tanker, roro... pa do luka, marina, i svega ostaloga što je dio ove industrije.

 

Zatim tačno utvrditi kakav profil zaposlenog trebamo za određeni vid posla, odnosno zaposlenja. I onda staviti znak jednakosti između posla i onoga što treba da ima osoba na tom radnom mjestu. Tako treba profilisati propise. Na primjer: ako želite da budete Zapovjednik broda – šta je to uobičajeno što se traži, kakav način obuke, šta STCW preporučuje. I tako redom. Zašto tražiti fakultet nekome ko nikad neće raditi na poslu koji zahtjeva takvo obrazovanje. Za zvanja na brodovima, tu je STCW konvencija.

 

Konvenciju treba ugraditi u naše obrazovanje, na način da bude pravilno interpretirana, a ne na način kako to odgovara nekome u Ministarstvu, ili Fakultetu ili nekom trećem.

 

Možete li dati neki primjer iz inostranstva?

 

Pogledajte primjer iz Australije: AMSA – kao vrhovno tijelo u pomorstvu je donijelo propis u vezi polaganja ispita za “Class III”. Unija pomorskih inženjera je bila protiv takvih propisa, koji su bili olakšavajući – davali mogucnost većoj grupi ljudi da postanu oficiri makine, ali oni su poslije pregovora između Unije i Vlasti povučeni iz zakonodavstva. To je primjer kako se sarađuje. Kod nas nedostaje ta volja kod Ministarstva, a sa druge strane, nemaju ni sa kim da pregovaraju.

 

boro lucic 2.26.2014

Susret sa guvernerkom Australije

 

Ima li po Vama prostora za formiranje jednog udruženja u Crnoj Gori koje bi se bavilo zaštitom interesa pomoraca? Šta bi se moglo promjeniti kada je u pitanju status ove struke?

 

Ono sto je neophodno našim pomorcima, to je udruženje koje bi se bavilo njihovom problematikom, od školovanja, do zaposlenja, penzije i svega ostalog vezanog za struku. Sindikat pomoraca je donekle prevaziđen način udruživanja, ali svakako postoji kao jedan vid ili način na koji pomorci mogu da se udruže. Mislim da pomorci treba da osnuju svoje udruženje koje bi obuhvatilo sve pomorce. Postojeće Udruženje Pomorskih Kapetana je u samom imenu restriktivno i ne vjerujem da može adekvatno odgovoriti zahtjevima pomoraca.

 

Gledajući veličinu Crne Gore i broj njenih pomoraca, mislim da je jedno pravo udruženje sasvim dovoljno, i tu postoje dvije opcije: udruženje koje će biti član nekog međunarodnog udruženja, ili potpuno posebno, vezano isključivo za Crnu Goru. Pošto je naša industrija globalna, ja bih uvijek predložio da se vežemo za neko međunarodno udruženje, kao što je npr. “The Nautical Institute” u Engleskoj.

 

Na kojim principima funkcionišu takva udruženja u svijetu, šta je to sto motiviše jednog prosjecnog pomorca da postane član jednog ovakvog udruženja, šta su benefiti?

 

Ova udruzenja funkcionišu na principu nevladinih organizacija, ali svega njih par je uspjelo da se izbori za svoj status kod IMO. Ja sam član i sarađujem sa više takvih udruženja. Za naše škole i centre za obuku pomoraca bi bilo interesantno udruženje GlobalMET, gdje su članovi vodeći univerziteti i škole za pomorce. Ovo udruženje ima status posmatrača kod IMO, i tokom pripreme amandmana na STCW konvenciju koji će biti kasnije usvojeni u Manili, bilo je aktivno uključeno.

 

Pomorcima bi bilo najinteresantnije udruženje koje sam gore već spomenuo: The Nautical Institute. Ono radi na principu podružnica: svaka zemlja može da ima jednu ili više podružnica, u zavisnosti od veličine zemlje. Svaka podružnica sama organizuje svoje organe, od skupštine do predsjedavajućih pozicija, i to pomorci sami biraju. Članovi mogu da budu svi oni koji imaju bilo kakav brevet, od niže posade do zapovjednika.

 

Predstavnici podružnica imaju mogućnost da učestvuju na zasijedanjima u Londonu, a kroz svoj rad mogu da traze savjet, pomoć i podršku, i njihov problem može da se iznese na organima IMO-a. Pošto sam vec dugo član ovog udruzenja, imam mogućnost da podržim osnivanje jedne takve podružnice u Crnoj Gori.

 

Da biste postali član ovog udruženja, morate da platite godišnju članarinu u iznosu od 40 do 130 funti, u zavisnosti za koji vid članstva aplicirate (u zavisnosti od sertifikata – mornar će platiti manje nego kapetan). Kao član imate pravo na:

 

- Mjesečno izdanje časopisa SEAWAY, koje stiže na vašu kućnu adresu

- Imate pristup berzi rada na njihovom websajtu

- Možete da postavite pitanja u vezi pomorstva i na njih da dobijete odgovor

- Mjesečno izdanje novina SEAWAY na vašoj email adresi, kao i pristup mjesečnim izdanjima novina ALERT!Bulletin i NAVIGATOR Magazine.

- 30% popusta na sva izdanja i publikacije koje oni štampaju

- Pristup bazi podataka na njihovom sajtu o raznim temama u pomorstvu

 

Kada se formira baza članova, dovoljna da oformi organe podružnice (Skupština, presjedavajući odbor, itd…), onda se pristupa osnivanju podružnice koja predstavlja udruženje i pomorce-članove, i takva podružnica postaje punopravan član globalnog udruženja.

 

Kao član udruženja, imate priliku da kontaktirate i organe udruženja, ali i sve ostale članove; dobijate mogucnost da budete obaviješteni o svim promjenama u industriji, i da unaprijedite svoje znanje. Kao član podružnice, imate mogućnost da kroz sam rad podružnice djelujete lokalno u vasoj zemlji, u ovom slučaju u Crnoj Gori, a onda organi podružnice predstavljaju pomorce na globalnom nivou.

 

Koliko članstvo u tim udruženjima olakšava zapošljavanje na renomiranim kompanijama?

 

Svaki član dobija sertifikat i člansku kartu. Biti član udruženja znači da pratite trendove u vašoj struci, da želite da budete aktivni igrač a ne samo neko ko stoji i posmatra sa strane. Naravno, niko vas neće zaposliti samo zato što ste član bilo kog udruženja, ali Vam daje malu prednost u odnosu na druge koji nisu članovi.

 

Šta je Vaša trenutna profesionalna preokupacija?

 

Po dolasku na Kiribate upisao sam školu u Engleskoj i počeo da studiram. Za ovih 7 godina završio sam više kurseva na renomiranih školama u Engleskoj, uglavnom u sektoru menadžmenta, pomorskih inspekcija i vještačenja. Kako sam širio svoje znanje, tako sam se uključivao i u međunarodne projekte. Danas sam potpresjednik Pacificke Pomorske Asocijacije, i presjednik njenog odbora za Trening i Obuku pomoraca.

 

boro lucic2.26.2014

Sa švedskim ambasadorom za Pacifičke zemlje

 

Ova asocijacija okuplja sve pomorske administracije 18 pacifičkih ostrvskih država, kao i sve škole za obuku pomoraca. U glavnom odboru se nalaze i predstavnici NZ Maritime i AMSA – Australian Maritime Safety Agency. Naš zadatak je da kroz pisanje zakona, propisa, i materijala potrebnih za obuku , držimo korak sa svim promjenama u pomorskom sektoru, u oblasti propisa i treninga. Sve to da bi pomorci sa Pacifika mogli da zadrže svoje zaposlenje, a nove generacije da ga nađu.

 

Koliko je brojna populacija pomoraca na Pacifičkim ostrvima?

 

Trenutno ih ima oko par hiljada, raznih profila, a najveći broj se nalazi na Kiribatima i na Fidžiju.

 

Kako su tamo pomorci organizovani, kakav je odnos države prema njima?

 

Pošto je većina Pacifičkih ostrva u prošlosti bila pod kolonijalnom vlašću Velike Britanije, oni su zadržali ili preuzeli njihov sistem školstva, gdje se obukom stiže do pozicije Zapovjednika (Viša pomorska i Fakultet su poželjni ali i nepotrebni za zvanje kapetana).

 

Ako uzmemo primjer Kiribata, gdje se nalazi i najveći broj pomoraca na Pacifiku, ljudi sa završenom osnovnom školom, kroz godine plovidbe i kroz razne vidove obuke, imaju mogućnost da postanu zapovjednici broda. Naravno da ni ovdje ne cvjetaju ruže, i da ima i dobrih i loših primjera, ali generalno stanje je dobro.

 

Kakva je pomorska slika Kiribata?

 

Zemlja ima 85,000 stanovnika. Imaju 1,500 pomoraca, od kojih je trenutno aktivno oko 1,000; imaju svoj registar brodova koji broji preko 600 brodova; imaju svoj sindikat pomoraca, koji je član ITF-a; imaju svoj centar za obuku pomoraca u koji je uloženo preko 12 miliona eura u opremu i obuku instruktora u zadnjih pet godina; potpisnici su MLC2006 konvencije i imaju svoju agenciju koja vrši inspekciju Agencija koje se bave ukrcajem pomoraca, tako da je svaka Agencija sertifikovana prošle godine o trošku države ...

 

kiribati 2.26.2014

 

Svi amandmani na STCW konvenciju iz 2010 godine su u potpunosti ispunjeni i trening se od sredine prošle godine vrši po novim pravilima. Svi pomorci koji su ispunjavali uslove su dobili nove sertifikate za “SAW” & “SDSD” prije 31. decembra prosle godine, bez polaganja dodatnog ispita, pa čak i oni koji su trenutno bili na brodu.

 

Njihove kompanije su poslale spisak pomoraca koji je upoređen sa bazom podataka u lokalnoj administraciji i poslije provjere pomorskog staža, sertifikati su izdani, predati agencijama preko kojih su pomorci ukrcani. Potom su ih oni poslali kompanijama, a one na svoje brodove i na ruke pomorcima. I da napomenem: izdavanje novog sertifikata košta tri australijska dolara.

 

Imate li planova u Crnoj Gori, ima li nostalgije, koliko puta često dolazite kući?

 

Nostalgija je uvijek tu, mada relativno često dolazim kući. Otprilike trećinu godine provedem u Crnoj Gori, a ostalo po Pacifiku, ili na raznim konferencijama širom svijeta. Prošli mjesec su Kiribati i Crna Gora potpisali uspostavljanje diplomatskih odnosa, na predlog Kiribata (koje su to uradile na moj prijedlog), i eto drago mi je da sam uspio da spojim dvije države - dosta razlicite a opet i dosta slične.

 

Pružio sam priliku instruktorima iz centra za obuku pomoraca u Bijeloj (AZALEA) da posjete Pacifik i da održe određene vidove koje su odradili odlično. Takođe sam uspio da dovedem više instruktora sa Pacifika na tri sedmice obuke u Bijeloj. Svakako bih želio da pomognem Crnoj Gori u oblasti pomorstva, a prvenstveno pomorcima, svojim kolegama. Godinama radeći ovaj posao, stekao sam i dovoljno iskustva, i znanja a i poznanstava širom svijeta, tako da sam siguran da bih mogao da pomognem dosta.

Komentari  

#11 Sorento 13-05-2015 20:53
Najbolje bi bilo da ne treba ni svih 8 ili devet razreda osnovne skole. Dosta je samo 5 razreda kod uciteljice. Posle toga na obuku u Kiribate i neka postane kapetan.
Citiraj
#12 Capt.Z.Dimitrijevic 27-05-2015 07:53
Cestitam kapetane Lucicu,

Onog trenutka kada mladi pomorci shvate da je tajna za uspesnu karijeru samo znanje, rad, i stalno usavrsavanje tada ce pomorci iz ovih krajeva dobiti primat u pomorstvu. I dalje mislim da vecina pomoraca dolazi na brod povucena zaradom bez velikog entuzijazma prema kvalitetu koji ce ostaviti iza sebe. Sa druge strane tu i same kompanije snose delom krivicu jer nisu zainteresovane da zadrze kvalitetne pomorce vec ih smatraju brojem u sistemu i ocekuju lojalnost samo u jednom smeru. Ali da se utesimo cesto sam po brodovima sa raznim posadama i oficirima od Norvezana, Australijanaca, Hrvata, pa do Kineza i naravno Filipinaca i Indijaca i svi boluju od istih "bolesti", sto manje posla a sto vise dolara (a neki put ni tada nismo zadovoljni)... Srdacan pozdrav.
Citiraj
web design