atlantis-banner

PREDSJEDNIK Odbora direktora Crnogorske plovidbe Miodreg Kršanac: Ekspanziju vozarina iz 2008. godine više nećemo vidjeti

krsanac 0 18.3.15Nepovoljan aktuelni momenat na globalnom tržištu brodskih vozarina diktira stanje i podstiče na zabrinutost sve, pa i menadžment Crnogorske plovidbe. Obzirom na situaciju, ipak zadovoljni su aktuelnim aranžmanima sa inostranim partnerima i nivoom upošljenosti brodova.

 

 

 

 

Razgovor sa prvim čovjekom Crnogorske plovidbe Miodragom Kršancem započinjemo prisjećanjem na dane kada se rodila ideja o obnavljanju trgovačke flote u našoj zemlji.

Za one malo mlađe smatram da bi vrijedilo podsjećanje, kada i kako je formirana Crnogorska plovidba?

Iako tada još uvjek nijesam bio u Crnogorskoj plovidbi, po prirodi posla, dosta sam upoznat i pomno sam te 2000. godine pratio stvaranje nove crnogorske kompanije. Tada je resorni ministar bio Dr Andrija Lompar i on je pokrenuo tu priču. 

Iako je u 90-im godinama iz više razloga Crna Gora izgubila 49 svojih brodova, svijest o profitabilnosti ovoga posla itekako je i dalje bila prisutna.

Javila se potreba za revitalizacijom trgovačke flote u Crnoj Gori, te da se preko 4.500 naših pomoraca ponovo okrene jednoj svojoj, nacionalnoj kompaniji.

krsanac 1 18.3.15

U realizaciju ideje se krenulo 2008., da bi već 2010. godine bio potpisan ugovor sa kineskom kompanijom Poly Technologies Group iz Pekinga o gradnji dva 35.000 brt Handy Size Bulk Carriera, koji su označili povratak crnogorskih brodova na Svjetsko more.

Iz kojih sredstava je finansiran taj aranžman? 

Država je dala učešće od oko 7 miliona dolara, a ostatak novca potiče iz petnaestogodišnjeg kredita kod kineske Exim banke sa pet godina grejs periodom i uz 3 % kamate što je u tom trenutku bilo izuzetno povoljno. 

Cijena gradnje brodova te 2008. godine bile su na vrhuncu, tako da je brod kao ovaj naš tada koštao nekih 55-60 miliona dolara, da bi nakon toga cijene počele padati i brodove smo zaključili na 27.800.000 dolara. Danas je situacija opet drugačija i brod sličnih karakteristika ovim našima koštao bi između 21-22 miliona dolara.

kotor 1 18.3.15

To su stvari na koje, pogotovo kao jedna mala kompanija ne možete uticati.

Bilo je riječi i o dupliranju flote, može li se očekivati nešto novo u tom pravcu?

Već duže vrijeme radi se na tome da se pojačamo. Svjesni smo da trenutno sa naša dva broda teško možemo pretendovati da sebe nazvimo flotom. 

Trenutna situacija na tržištu nije nimalo sjajna. Navešću vam jedan primjer kako bih to što bolje ilustrovao. Brodovi koji su bili zaključeni na 9.500 dolara kod operejtinga u Londonu u ovom trenutku se ne mogu zaključiti više od 2.200- 2.700 dolara dnevno. Mi još uvjek držimo visoku cijenu i nadamo se u oporavak tržišta vozarina i dnevnih najmova brodova. Tržište je tržite i ima svoje zakonitosti i trba mu se prilagoditi.

krsanac5 18.3.15

Navešću i primjer iz maja 2008. godine kada je dnevni najam broda od 180.000 tona iznosio 225.000 dolara, da bi u oktobru iste te godine taj brod bio zaključen na 3.250 dolara. To je najbolja ilustracija o kakvom je ovdje tržišnom rasponu riječ. Po mom mišljenju tržišni bum kakav smo imali prilike vidjeti 2008. godine više se nikada neće ponoviti. 

Ima li kraja depresiji, kakva je vaša projekcija tržišta vozarina?

Ja sam mislio da kada je prošle godine vozarina pala između 5 i 6.000 dolara da smo na dnu i da se ispod toga ne može ići. Međutim, ove godine desilo se još gore i kao što niko nije mogao 2008. predvidjeti ekspanziju, tako ni ovo sada ne možemo projektovati. Situacija je globalno takva kakva jeste, malo je tereta, a brodova je jako puno.

Prisjetimo se da se 2007. počelo sa intezivnom gradnjom brodova tako da se stvorio višak brodskog prostora. Recimo, naš brod Kotor je u Brazilu nedavno uspio da dobije teret iako je još 58 njih čekalo tu istu robu. U ovom trenutku preovlađuje neka tržišna snalažljivost, veze, direkni kontakti. To je jedino što preostaje u ovom momentu.

Trenutno raspolažete sa dva Bulk Carriera tipa Handy Size. Što su prednosti, a što mane ovakve strukture flote?

Handy Size od 35.000 tona je brod čije dnevne oscilacije vozarina nemaju veliku sinusoidu. Ipak, ove godine se pokazalo da i on može da ima veliki pad.

Povoljno kod ove vrste broda je i to što nemaju veliki gaz, mogu uploviti i u manje luke. Npr. mi sa 10.6 metara gaza možemo krcati 33.000 tona što je vrlo povoljno. 

krsanac 2 18.3.15

Danas postoje i još savremeniji tzv. Green Handy Size brodovi koji sa 9.99m gaza krcaju 35.000 tona. Tu vrstu karakteriše veća širina veća, a koja je opet usklađena sa širinom Panamskog kanala. 

Ukoliko dođe do širenja flote zadržavate se na Bulkerima i Handy Size brodovima?

Svakako da. Vjerovatno nećemo mijenjati ni tipove motora, eventualno možda samo novije generacije. To je neki moj stav i zbog cijene rezervnih djelova, servisa i ostaloga te stvari ne bi trebalo miješati. To je neki moj stav i princip rada za budućnost za koji se zalažem.

Kroz koje aranžmane su trenutno zaključeni vaši brodovi?

Prve dvije godine brodovi su bili zaključeni u Time Charteru preko brokerske kuće C Pioneer London. Međutim, moje je mišljenje bilo, a za koje sam dobio podršku menadžmenta, da obzirom da raspolažemo kvalitetnim kadrom što se tiče Charteringa i tehničkog sektora treba ući direkno u operejting sa C Pioneerom. Ovo znači da smo isključili posrednika i time smanjili naše troškove 2,5% na dnevnom nivou. Time smo razvili obostrano veliko povjerenje sa C PIoneerom, sa kojim inače sarađujemo od prvog dana.

Kakva je selekcija kadrova na Crnogorskoj plovidbi, imate li saradnju sa Fakultetom za pomorstvo?

Postoji saradnja i sa Fakultetom i sa Srednjom pomorskom školom i odnosi se na kadete i asistente koji dolaze kod nas. Svršeni studenti brodomašinskog i nautičkog odsjeka sa najboljim prosjekom mogu obaviti kadeturu i asistenturu na našim brodovima. Naravno, vodimo računa i o onima koji nemaju mogućnosti da studiraju pa nastojimo zadovoljiti i Srednju školu i kadar koji ona proizvodi. 

Bilo bi najbolje kada bi mi imali 50 brodova pa da zaposlimo kompletan kadar koji se proizvede, ali situacija je na žalost takva kakva je.

I pored recesije na tržištu vozarina, kompanija drži svjetski nivo plata?

Bilo je moguće dati manje plate, ali se postavlja pitanje kakav kadar bi onda dobili. Sve je na tržištu, pa i radna snaga. Ima nas nekoliko starijih koji smo završili svoje karijere i riješili svoju egzistenciju, te odlučili da ostanemo tu i pomognemo ovoj firmi. Međutim, od mladih ljudi danas tako nešto tako možete očekivati.

krsanac 3 18.3.15

 

Mladog čovjeka opredjeljuje novac i zarada i ne postoji razlog da neko plovi na našoj kompaniji ako mu se negdje drugo nude bolji uslovi. To je glavni razlog zašto je bilo nemoguće ići sa manjim platama. 

Primjera radi, ako uzmete plate menadžmenta koji vodi ovu firmu i uporedite ih sa zaradama pomoraca koji rade operativni posao razlika je ogromna. Radi ilustracije, razlika u plati između zapovjednika na našoj kompaniji i mene kao predsjednika kompanije je 17 puta u korist kapetana.

Naravno, ovo je bila isključivo moja odluka koja je bila motivisana željom da se nešto stvori u Crnoj Gori, a ne novcem.

Kakva je vlasnička struktura kompanije i kako je vidite u perspektivi?

Država je vlasnik 100% kapitala Crnogorske plovidbe. Ja sam spreman sjutra prihvatiti da se privatizuje dio firme, ali uslov na kome insistiram je da brodovi uđu u kapital. Nikako ne bih prihvatio da osnovni kapital bude 7.200.000 eura i da neko kupujući 15% dobije džabe brodove. To ne nikako…

Brodovi se po našem zakonu vode kao osnovna sredstva, a u stvari su najveći kapital firme.

Kako vidite Crnogorsku plovidbu u nekom srednjeročnom, desetogodišnjem periodu?

Želja bi mi bila da ovo preraste u jednu dobru i stabilnu kompaniju. Pritom nipošto nisam da se ide na neki veliki broj brodova, ali recimo da ih bude 7 ili 8. 

krsanac4 18.3.15

Naši brodovi su stari 3 i 2,5 godine i oni uz dobro održavanje i kvalitetan menadžment mogu sigurno još 12,13 godina da rade besprekorno. Nakon toga troškovi su sve veći, a i propisi vezano za ekologiju i zaštitu životne sredine su iz godine u godinu sve oštriji. Na primjer, od 1. januara 2016. se počinje sa Water Ballast Managementom koji košta 600.000 dolara po brodu. 

Treba dodati i da, iako su cijene zakupa brodova veoma niske, troškovi servisa koji uključuju agenta, Ship Shandera te sve ostale usluge su ostale na istom nivou ili su čak i poskupile.

U kojim zonama su trenutno brodovi Kotor i 21. maj?

Brod 21. maj je u Bizerti u Tunisu gdje iskrcava šećer. Tamo je naš inspektor kompanije Capt Brane Kordić koji je otišao u pregled broda i produženje godišnje klase. Brod je već 45 dana u luci u Tunisu i još uvjek nije iskrcan, što nas značajno usporava, jer troškovi rastu, brod zarasta i stvaraju se mnogi drugi problemi. Očekujemo prema najnovijim informacijama da u roku od 7- 8 dana brod završi rad i da krene u Mediteran gdje će krcati teret za Brazil ili SAD.

Brod Kotor bi trebao 19. ovog mjeseca da stigne u Novorosijsk na iskrcaj šećera i radimo na tome da iz Crnog Mora zaključimo neki teret u Mediteranu, što bliže Jadranu, kako bi izvršili devijaciju i odradili smjenu posade u Zelenici, zaključio je u intervjuu za naš portal predsjednik Odbora direktora Crnogorske plovidnbe Miodrag Kršanac.

Komentari  

#1 Marko 19-03-2015 19:52
Puno srece u obnovi flote Crnogorskih brodova.
Ali ova osoba koja je dala intervju je najveca greska za Crnogorsko Pomorstvo i menadzment.
Citiraj
#2 zabrinut 26-03-2015 11:43
Interesira me to kako na ovim kineskim brodovima Crnogorske plovidbe radi OWS kada se na brodu Kotor nije moglo preaditi ni 1 /jedan/litar odpadnih voda???
Citiraj
#3 zeljko 25-10-2016 15:55
Puno srece u radu i svaka cast svima koji su ucestvovali u stvaranju kompanije.Poseb no,puno zdravlja i srece pomorcima mojim kolegama koji su na brodu kao i njihovim familijama.Daj se boze vratilo vrijeme Jugooceanije da je ovoj djeci sjutra lakse.
Citiraj
#4 Ćao.Jovan 21-12-2016 20:50
Gospodin Mešanac je opljačkao Crnogorsku plovidbu i uspješno se povukao bez ikakvih posljedica.,ali to je ustaljeni crnogorski recept zvani Već Viđeno.,tako moj Mešanac pazi onaj sat od 20 hiljada evra da ti ga ko nekome se..Srećan Ćao.Mešanac...
Citiraj
web design