atlantis-banner

IZVRŠNI direktor Luke Kotor Vasilije Kusovac: Crna gora mora postati jedinstvena kruzing destinacija

kusovac 0 9.3.15Kruzing industrija kao globalni fenomen pojavila se u Americi gdje je i dostigla neki svoj vrhunac. Trenutno se taj talas seli sada ka Evropi i Mediteranu, a očekuje se da uskoro zahvati i Aziju. Riječ je o cikličnom procesu, te otvaranjem velikog kineskog tržišta nas u Evropi vrlo vjerovatno očekuje stagnacija, oprezan je u prognozama globalnih tendencija izvršni direktor Luke Kotor Vasilije Kusovac.

 

 

 

 

U razgovoru za naš sajt on ističe i da domaća privreda nedovoljno valorizuje potencijal kruzing biznisa. Po njemu prihodi od kruzera su trenutno na nivou od 30% ukupnog potencijala i svode se privez i odvez broda, te tek nešto malo organizovanih izleta. Kusovac se pita gdje nam to promiče onih 70%. 

“Tu bi trebalo da dođe do izražaja Shorex industrija. Većina ljudi misli da kruzeri dolaze radi Kotora I našeg Starog grada, ali to nije tako. Ljude interesuju izleti, a oni moraju ponudom obuhvatati i Durmitor i Biogradsko i Šasko jezero, Rijeku Crnojevića, Cetinje… Postavlja se pitanje kako obići sva ta mjesta u toku kratkog perioda zadržavanja broda u luci”, kaže Kusovac i dodaje: 

“Nama bi savršeno odgovarao transfer turista žičarom do Vrmca i od Vrmca do Lovćena, a po ugledu na slične žičare u Brazilu. Prostom računicom pretpostavimo, 100.000 turista puta 10 eura cijena karte za žičaru, pa kalkulišite o kojem novcu se ovdje radi.

kusovac 1 9.3.15

Tu su i prihodi od parkinga, restorana, hotela… Sve to mora biti koordinisano i umreženo ukoliko želimo da crnogorsku kruzing industriju podignemo na potrebni nivo, a pogotovo onaj njen dio koji se odnosi na Shorex”, kaže Kusovac.

Direktor Luke Kotor ističe i da je Luka do sada sve promotivne aktivnosti radila sama, snosila troškove štanda u Majamiju, ali je i svjesan da se ovdje radi o Par Excellence turističkom proizvodu i da preduzeće na čijem je čelu nema kapaciteta za taj posao.

“Mi se bavimo pomorskom strukom, prihvatom, vezom, odvezom broda, pilotažom i slično, ali i primjećujemo da nedostaje prave inicijative nakon što brod pristine. Očekujemo da se u ovo uključi i Ministarstvo turizma, a Hrvatska bi nam mogla biti dobar primjer kako se neke stvari kvalitetno rješavaju. 

Kada je i kako počeo uspon Luke Kotor kao kruzing destinacije?

To je bilo neka 2005., 2006. godina, kada smo imali nekih 40.000 turista sa kruzera. Danas, 10 godina kasnije očekujemo 400.000 posjetilaca. Koliko se ovdje radi o globalnom trendu najbolje govori podatak da je početkom vijeka u Americi bilo 3,5 miliona putnika, dok je 2012. taj broj iznosio 20 miliona. Ovakav dinamičan rast morao se postepeno odraziti na Evropu, a vremenom stigao je i kod nas u Kotoru.

kusovacstat 1 9.3.15

Mi na Mediteranu smo u prednosti, turista kod nas za 7 dana može obići 7 različitih destinacija, klima je izvrsna, luke su pogodne, pa je i Kotor u svemu tome našao svoju poziciju i lijepo se uklopio. 2013. godine u Majamiju od strane jednog prestižnog časopisa proglašeni smo Top destinacijom, dok smo prošle godine dobili priznanje kao Visoko preporučena destinacija. 

kusovacstat 2 9.3.15

Kada zvanično počinje ovogodišnja nautička sezona, očekivanja su, kako se da razumjeti iz najava izuzetno velika, jeste li optimista?

Ove godine očekujemo 100.000 putnika i 70 dolazaka brodova više nego 2013., a prisutna je i tendencija rasta broja jahti. Na osnovu svega toga možemo konstatovati da Luka bilježi jedan zaista progresivan trend koji bi trebao od strane grada, države i svih onih koji žive od ove naše industrije biti podržan. 

Sezonu otvaramo 2. aprila otvaramo 139- metarskim brodom FTI Berlin. Tom prilikom ćemo upriličiti na rivi mali, svečani, tradicionalni doček uz priganice i med, uručiti plakete i medijski promovisati početak sezone. Prvi, da kažem veliki brod očekujemo 7.aprila.

Šta je to što bi po vama moglo obilježiti sezonu pred namau Luci Kotor, koji su to Maiden Calls koji se očekuju?

Ove godine umjesto Queen Elisabeth dolazi Sister Ship Queen Victoria, Regent of the Seas, Season of the Seas, Norvegian spirit, MSC Musica, Legend of the Seas, Celebrity Constellation i Vision of the Seas. To su sve brodovi koji će prvi put posjetiti Kotor. Važno je napomenuti da imamo i novih kompanija kao što su Viking Cruises i Aida Cruises čiji će brodovi prvi put posjetiti Kotor. 

Iako je Venecija odustala od brodova dužih od 300 metra u Kotoru će ih biti i ove godine?

Biće par brodova koji će u toku sezone nekoliko puta uplovljavati, iako prve najave nijesu bile takve. Inače već se govori o tome da od naredne godine i Venecija će morati napraviti ustupak i dozvoliti pristup brodovima dužim od 300 m. 

Ovih dana u centru pažnje javnosti je i dodjela koncesije Luci Kotor. Šta bi, po vašem mišljenju za grad Kotor i crnogorsku pomorsku privredu značilo nedobijanje iste?

Kao izvršni direktor ja se ne bavim pitanjem koncesije, ali svakako imam lični stav o tome. Smatram da bi Luka Kotor trebala zauvjek ostati pod upravom i u većinskom vlasništvu grada. Izgradile su je starije generacije, ostavile nama, a naša je obaveza da je predamo mlađima.

Teško je i pretpostaviti što bi značilo nedobijanje koncesije. Multinacionalne kompanije kada dođu vrlo često mijenjaju strukturu brodova, insistiraju na profitu i vrlo često ne vode računa o javnom interesu.

Jednom riječju prosperitet jednog društva nemoguće je, po mom mišljenju, graditi na stranom kapitalu. Naravno, investicije u Luku Kotor su dobrodošle, ali bez narušavanja vlasničke strukture. 

Mi takve ponude od strane vodećih svjetskih kompanija već imamo. Recimo, Royal Caribbean je raspoložen avansirati projekte, a da mi te avanse vraćamo kroz broj putnika u određenom periodu.

Smatrate li to interesantnim ?

Naravno, mi smo to i prihvatili kroz realizaciju projekta izgradnje plutača. U tom konkretnom slučaju investicija iz inostranstva je došla, struktura kapitala je ostala nepromijenjena, a naša obaveza je da na tim plutačama damo prednost kompaniji koje ih je finansirala. 

Ipak, da li će vlasnička struktura Luke Kotor biti izmijenjena zavisi od odluke vlasnika kapitala. Sa naše strane mi smo pripremili elaborate i svu ostalu potrebnu dokumentaciju koja će biti dostavljena državnim organima i lokalnoj vlasti kako bi prezentovali da mi imamo kapaciteta da unaprijedimo infrastrukturu, podignemo nivo usluga i na taj način sačuvamo kapiju našega grada za buduće generacije.

kusovac 3 9.3.15

U svakom slučaju odluku o ovome trebalo bi donijeti što prije kako bi bilo moguće planirati redovne poslovne aktivnosti. Radi ilustracije, nedavno smo imali ponudu za veliki broj jahti, ali nijesmo mogli potpisati ugovor na 10 godina, jer prosto ne znamo hoćemo li biti i dalje tu.

Koji je to razvojni i investicioni program koji po Vama, Luku Kotor AD preporučuje za dobijanje koncesije. Koje su to ideje koje ste spremni realizovati u nekom srednjeročnom periodu?

Mi smo sa Royal Caribbeanom potpisali ugovor o razumijevanju kojim smo se usaglasili o svim aktivnostima u Luci u skladu sa obostranim interesom. U pitanju je ugovor prema kome američka kompanija na perid od 5 godina stiče pravo korišćenja plutača na pozicij Plagenti, a pritom se obavezuje da dovede određeni, ugovorom predviđeni broj putnika. Ukoliko Amerikanci ispune uslove, dobiće ponudu za produžetak saradnje za narednih 5 godina.

Brojkama koje nudi Royal Caribbean jednostavno nemoguće je reći ne. 

Imamo i ponude od drugih kompanija, recimo MSC- a, da zajedno uđemo u neke projekte, a uloženi novac vraćamo iz komercijalnih aranžmana. Bitno je reći da se svaki od ovih brodara obavezao da nas 18 mjeseci ranije obavijesti da će njihov brod biti na vezu na toj poziciji i da u suprotnom mi imamo pravo rezervisati ga za drugu kompaniju. 

Vlada je donijela Koncesioni akt, kakvo je Vaše mišljenje o tome?

Pratio sam iz medija, previše je tu politike... Ja sam pomorac i u karijeri sam po cijelom svijetu imao prilike lično vidjeti šta znači dati koncesiju multinacionalnim kompanijama. Na Karibima se ostrva zovu Spanish Antili, Deutschland Antili i Holland Antili, lokalnog stanovništva gotovo i da nema. 

Njemci, Holanđani i Španci su preuzeli sve, dovode svoje brodove, imaju svoju klijentelu, a domaćem stanovništvu nije ostalo gotovo ništa. Bojim se da bi nam se politikom koja se trenutno vodi moglo desiti nešto slično, te da bi u budućnosti mogli biti ograničeni na nivo recepcionera, čuvara i slično.

Ovdje je riječ o Par Excellence političkom pitanju, a to je da li ćemo ,,Zlatnu koku“ dati strancu?

kusovac 2 27.11.14

Stranac bi sjutra doveo manje ili više brodova, vjerovatno ojačao infrastrukturu, ali moramo biti svjesni da bi pritom i zauzeo tržište, te naši ljudi tu više nikada ne bi imali pristup sa svojim idejama i kapitalom. 

Čini se da kod nas stranci mnogo lakše dolaze do koncesija. Slažete li se? 

U pravu ste. Stranci dobijaju koncesije na 99 godina, Luci Kotor će možda biti ponuđeno na 12 ili 15, dok privatnici imaju mogućnost na 3 plus 3 godine. Strane kompanije su po više osnova u prednosti u odnosu na nas domaće. Na primjer, Luka Kotor je u sistemu javnih nabavki, te kada nam je porebno nabaviti neku robu procedura je po pravilu veoma komplikovana, a traje i po više mjeseci. 

Tako smo nerijetko onemogućeni da odgovorimo na zahtjev komitenta u kratkom vremenskom periodu, za razliku od stranih kompanija koje sve što im je potrebno mogu kupiti preko noći i tako brže odgovoriti zahtjevima poslovnog partnera.

Mišljenja sam da bi država tu trebala da napravi jedan zaokret i da stimuliše domaće biznismene, te pruži šansu crnogorskom kapitalu da podigne našu privredu na nivo koji svi želimo. Konačno, zato smo i glasali za državu. Ako se rasprodaja resursa nastavi, bojim se da smo promašili temu.

Koje su to ideje i projekti koje bi po Vama trebalo realizovati u Luci Kotor u periodu od nekih 5 godina?

Definitivno to su u prvom redu, trenutno aktuelne plutače, koje smo u saradnji sa našim strateškim partnerom zajednički projektovali i zatvorili finansijsku konstrukciju, a koje su trebale već u aprilu biti na svojoj poziciji. Međutim, ti rokovi će biti probijeni. Neshvatljivo dugo, još od oktobra prošle godine, traje ta tenderska procedura za nabavku. 

Osim ovog infrastrukturnog projekta na glavnoj gradskoj rivi potrebno je rekonstruisati i osavremeniti operativnu obalu. U marinskom dijelu takođe je neophodno dodati neke nove elemente kako bi se i jahte počele vezivati za Mooring sistem, a ne sidrile kao do sada. 

U marini je prisutan i problem nedostatka napajanja električnom energijom. Kada ova infrastruktura bude instalirana već imamo najave vlasnika jahti koji bi tu željeli ostati i po nekoliko mjeseci. 

kusovacstat 3 9.3.15

Kada je riječ o prihvatu otpadnih voda tu razmišljamo da investiramo u dva broda koji bi sa morske strane vršili prihvat otpadnih voda i smeća.

Uskoro očekujemo i dobijanje odobrenja za instaliranje sistema video nadzora u luci koji bi pokrivao sve do sidrišta broj 2 u Kamenarovićima, a razmišljamo da i na Vrmcu u saradnji sa Agencijom za radiodifuziju, policijom i Vojskom Crne Gore instaliramo jednu kameru, koju bismo zajednički koristili, a koja bi obuhvatila prostor od luke pa sve do Ljute.

Šta sa stanovišta bezbjednosti predstavlja postavljanje priveznih plutača za megakruzere?

Ovaj projekat mora biti prioritet, on je prihvaćen od svih svjetskih kompanija i odobren od državnih organa i lokalne vlasti, ali su trenutno u pitanju procedure javnih nabavki o kojima sam već govorio...

Ovih dana očekujemo od države mišljenje o tome da li je procedura javnih nabavki ispoštovana i nadamo se pozitivnom rješenju. Nakon toga odmah se kreće u nabavku i instalaciju. Bojim se da, ne našom krivicom, ovoga ljeta nećemo uspjeti sve to obaviti. Kompanije se vrlo često intersuju o ovome projektu i veoma su zainteresovane. 

Treba reći da savremeni brodovi imaju Dinamic Position System koji kruzer može držati u jednoj tački, ali da u ovom režimu brod troši puno goriva. Uz pomoć sistema plutača brod je 100% bezbjedan i siguran, a posada se za to vrijeme može odmarati, za razliku od sidrišta kada je posada cijelo vrijeme Stand By. 

Riječ je o projektu koji je najefikasniji, najjednostavniji i najjeftiniji. Primjenjuje se svuda u svijetu, a pogotovo u Skandinavskim zemljama. 

Osmišljen je tako da čuva i štiti životnu sredinu, jer kao što znamo bacanje sidra u more narušava biodiverzitet, uzrokuje zamućenje morskog dna, a takođe podiže na viši novo bezbjednost i sigurnost. 

Svjedoci smo sve strožijih međunarodnih ekoloških standarda u pomorstvu. Obzirom na iz godine u godinu sve veći broj ticanja u Luci Kotor, raste li time i rizik od eventualnih ekoloških incidenata, te na koji način je Luka u stanju djelovati u jednoj takvoj situaciji?

I mnogo veće i moćnije zemlje vrlo često su nemoćne u takvim situacijama. Uprave pomorske sigurnosti, Sektor za sprječavanje zagađenja, koji ima svoje odjeljenje na Pristanu, posjeduje specijalni brod koji bi u slučaju incidenta vukao branu i sakupljao otpadne vode, nakon čega bi uz pomoć usisnih pumpi zauljana voda bila prikupljena i transportovana do tanka, odnosno mjesta za dalje tretiranje.

Osim toga i Luka Kotor ima svoju branu koja bi u slučajevima manjih zagađenja mogla zaokružiti mjesto incidenta, a tu je i naš mali čamac sa usisnom pumpom. Jednom godišnje Luka sprovodi vježbu kada simuliramo zagađenje, a tom prilikom dolazi i čamac sa Pristana, stavljamo branu, usisavamo zauljanu vodu i transportujemo je do tankova.

Treba reći i to da su kruzeri dosta čistiji u odnosu na druge vrste brodova, te da je njihov trup tako izgrađen da ne postoji mogućnost ispuštanja bilo zauljanih ili fekalnih voda u more. 

kusovac 4 9.3.15

Na kruzerima postoji zatvoreni sistem gdje sve takve vode moraju biti u tankovima, a čiji se sadržaj mjeri elektronskim putem. Brod u svakoj luci pa i u Kotoru putem Reporta najavljuje količinu tih voda. 

Luka je takođe dužna vršiti kontrolu kvaliteta vode u svom akvatorijumu i to radimo u saradnji sa Institutom za biologiju mora vrlo uspješno. Ipak, u budućnosti planiramo uvođenje i nekoliko senzora koji bi pratili kvalitet morske vode na operativnoj rivi i u marini, a te podatke bi čitao i pratio Institut.

Smatrate li da u Crnoj Gori još negdje ima potencijala za razvoj kruzing industrije, recimo u Baru, a o čemu je posljednjih godina bilo dosta riječi?

Danas se prave kruzeri dugački preko 300 metara, sa više od 5.000 putnika I 2.000 članova posade. Mi u Boki ne možemo primiti takve brodove i ne postoji nijedan razlog da Bar ne iskoristi ovu šansu.

Potencijal postoji, ali opet se postavlja onaj problem sa početka, a to je- kada dođete u Bar kuda onda? Mora se razmišljati o izletima. 

U prilog tome i podatak da će nama ove godine prvi put doći brodovi koji godinama dolaze u Bari i koji će vjerovatno ovu italijansku luku zamijeniti sa Kotorom upravo iz razloga nedostatka sadržaja.

Inače, uvjek kada razgovaram na ovu temu u inostranstvu nastojim da promovišem Crnu Goru kao jedinstvenu kruzing destinaciju. Svi su oduševljeni našim prirodnim ljepotama, ali ostaje problema transfera putnika. 

Rješenje bi mogli biti hidroavioni, mali helihopteri i na tome bi se moralo početi raditi, zaključio je Kusovac u intervjuu za plovidba.me.

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Refreširaj

web design